Zbog spornog natječaja za portira u RS-u, slučaj ide u Strasbourg

Konkretan primjer takvih vratolomija objasnit ćemo na slučaju natječaja za radno mjesto portira u ustanovi u Republici Srpskoj, a stvar je otišla toliko daleko da će o cijelom procesu odlučivati ​​Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Naime, “Transparency International” u Bosni i Hercegovini podnio je prijavu Europskom sudu za ljudska prava, zastupajući kandidata koji se prijavio na natječaj za posao portira u jednoj republičkoj instituciji i na kraju nije primljen na tu poziciju, iako je, tvrde, bio najbolji kandidat.

Natjecanje se stalno otkazuje.

Kako “Nezavisne novine” objašnjavaju iz “Transparency Internationala”, institucija (naziv poznat uredništvu) nije poštovala proceduru natječaja i zaposlila je tog kandidata unatoč činjenici da o tom pitanju postoje sudske presude, koje se, dodaju, ne poštuju.

Navode da se sporni natječaj uporno otkazuje, što, kako smatraju, ukazuje na to da se očito radi o namještenom natjecanju.

„Imamo brojne sudske presude za osobu koja je bila najbolji kandidat na natječaju, a koja se ne može zaposliti jer se taj natječaj uporno poništava jer nije podobna za stranku. Koliko je stvar daleko otišla i koliko se politika traži za svako radno mjesto dovoljno je da se zna da se radi o portirskom mjestu u ustanovi u Republici Srpskoj. Sada će se slučajem baviti Europski sud za ljudska prava, koji je uzeo u obzir zahtjev koji su sastavili pravni savjetnici TI-a u BIH za tu osobu, koja dugi niz godina unatoč brojnim sudskim odlukama ne uspijeva uspostaviti radni odnos u toj ustanovi, iako je bila najbolji kandidat na natječaju“, kaže Srđan Traljić iz „Transparency Internationala“ u Bosni i Hercegovini.

Na što se građani žale?

Slučaj “porter” je samo kap u moru ovog problema.

“Transparentnost” svjedoči “Nezavisnim” da u posljednjih 15 godina kontinuirano primaju prijave građana na namještene natječaje za zapošljavanje u javnoj upravi.

„Građani nam prijavljuju nepravilnosti, nezakonitu provedbu javnih natječaja i zapošljavanje putem ugovora o radu, manipulacije javnim natječajima u javnim ustanovama u dijelu ispunjavanja posebnih uvjeta i sukob interesa članova komisije, promjene internih akata radi prilagodbe određenim osobama u dijelu uvjeta zapošljavanja i imenovanja i slično“, otkriva Traljić „Nezavisnim novinama“.

TI je 2024. godine obradio najviše slučajeva ove vrste, rekordnih 166, a većina ih se odnosi na namještene natječaje prilikom zapošljavanja u sektoru javne uprave.

Ako se usporedi s petnaestogodišnjim razdobljem, to je čak pet puta više zahtjeva nego 2011. godine, kada ih je bilo “samo” 32.

„Ovi slučajevi u kojima smo pomagali građanima dovoljno govore o tome koliko su ovdje besmisleni natječajni postupci“, kaže Traljić.

Profesionalnost u radu se gubi

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, ističe da je zapošljavanje u javnim ustanovama u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini odavno izašlo iz okvira legalnosti i pretvorilo se u “bezakonje političke mafije”.

Dakle, navodi da umjesto javnih natječaja, o stručnosti i jednakim šansama odlučuje politička pripadnost, osobne veze i bliskost s političkim moćnicima.