Čović: u travnju biramo kandidata za Predsjedništvo

Na početku obraćanja naglasio je da sjednica još traje, ali da su glavne teme već jasno definisane.

– Imate interes za ovo što mi radimo. Kako ste čuli, 27. sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH još je u toku, ali evo, da ne bismo čekali, ja sam izašao. Razgovarali smo prije svega o ovim aktuelnim političkim i sigurnosnim izazovima koji stoje pred nama, funkcionisanju vlasti na svim nivoima. Posebno smo razgovarali sa našim partnerima u vlasti. Mislim da smo imali uvijek konstruktivnu raspravu. O tome razgovaramo pred izbornim aktivnostima. Ono što moramo raditi, jer kao što znate, 13. i 14. će biti sjednica Predsjedništva i Centralnog odbora kada ćemo usvojiti strategiju HDZ-a za iduće izbore i definisati našeg kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva – izjavio je Čović.

Stranačke aktivnosti i planovi

Dodao je da se paralelno rješavaju i brojna operativna pitanja unutar stranke.

– Želimo, s obzirom na to da je kraj trećeg mjeseca, sve finansijske dokumente koje trebamo dati prema institucijama BiH, također i u ime Hrvatske demokratske zajednice, i jako puno aktivnosti koje nas čekaju u narednom mjesecu, mjesecu aprilu, pa o njima slažemo dinamiku – kazao je Čović.

Energetski projekti i investicije

Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji i pitanju državne imovine, Čović je naglasio značaj velikih energetskih ulaganja.

– Mislim da smo mi to iskomunicirali dosta vidljivo i prema vama i da smo se dogovorili, a sami čin da je to usvojeno na Vladi Federacije BiH o tome govori. Ako hoćete o detaljima možemo razgovarati, ali u osnovi – definisana je kompanija koja bi trebala preuzeti taj posao. Naime, trebalo je tu jako puno energetskih projekata raditi – kada su u pitanju aerodromi, mostarski i sarajevski, i puno drugih investicija. Ugrubo smo mi kazali negdje milijardu i po dolara se planira investirati kroz takav jedan projekat. Ono što očekujemo jeste da ove sedmice to potvrde i Predstavnički dom i Dom naroda i time bi taj zakon, odnosno izmjene i dopune zakona o južnoj plinskoj interkonekciji bile okončane – pojasnio je Čović.

Istakao je i važnost međunarodnog sporazuma koji bi trebao biti potpisan do kraja aprila.

– Konačan cilj je kraj četvrtog mjeseca da se potpiše sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara na tu temu. Znači međunarodni sporazum između Republike Hrvatske i BiH, da znamo da se Južna plinska interkonekcija naslanja na Republiku Hrvatsku, a ideja je da se krajem četvrtog mjeseca taj sporazum potpiše u Dubrovniku, kada će biti jedan veliki forum gdje će biti predstavnici američke administracije koji bi trebali na neki način prisustvovati tome.

Državna imovina kao prepreka

Pitanje državne imovine, prema njegovim riječima, ostaje ključna prepreka realizaciji investicija.

– Vezano za to povezujemo i državnu imovinu. Kada smo razgovarali sa administracijom Sjedinjenih Američkih Država i u Sarajevu i u Zagrebu, stavili smo kao jedan od vitalnijih problema upravo državnu imovinu kao moguću prepreku da se realizuju ovaj i mnogi drugi projekti koji stoje već duže vrijeme od javnog interesa. Naravno, tada smo zamolili da se neko rješenje nađe. Ja sam ga javno komunicirao, mislim i sa vama, gdje sam tražio da visoki predstavnik ili povuče dosadašnje odluke pa da omogući da se normalno radi, ili da se da jasnije tumačenje odluka koje su donesene – rekao je Čović.

Dodao je da postoji određeni nivo saglasnosti s političkim partnerima.

– Slušao sam osvrt kolega iz SDA, kolega iz SDP-a na tu temu i mislim da imamo usklađene stavove po pitanju toga. Treba zaštititi ono što je interes BiH. S druge strane omogućiti normalno funkcionisanje, a svi drugi nivoi vlasti su u skladu s Ustavom BiH. Drugim riječima, ono što treba kantonalnom nivou vlasti, jer je to njena nadležnost, također se može komunicirati na entitetskom nivou ili dalje – dodao je.

Izborne tehnologije i optužbe

Osvrćući se na optužbe o blokadama i proces izbora novih tehnologija, Čović je odbacio takve tvrdnje.

– Nema razloga da se mi optužujemo. Meni to odavno ne smeta jer sam navikao, ali bez osnova, uistinu bez osnova. Ako je konkurs javan i tender javan i ako se na njega neko prijavio, onda treba to profesionalno do kraja odraditi. Ne mogu komentarisati, nijedna kompanija nije vezana na bilo koji način sa HDZ-om ili sa mnom lično, tako da još manje to mogu komentarisati. Ostaju vrlo jasna pravila izbora i oni koji vode taj proces trebaju voditi računa šta rade – kazao je Čović, dodavši:

– Vrlo mi je zanimljivo da je kompanija izabrana uz protivljenje predstavnika hrvatskog naroda u Centralnoj izbornoj komisiji. Ja smatram da izborna komisija nije izabrana u skladu sa zakonom i o tome govorimo godinama. Ali ne bih špekulisao – neka institucije rade svoj posao. HDZ se ne veže ni sa kim da bi blokirao procese. Ako neko treba transparentne izbore – trebaju ih HDZ i hrvatski narod.

Sigurnost i incidenti

Govoreći o sigurnosnoj situaciji, Čović je upozorio na niz incidenata u Hercegovini i šire.

– Što se tiče sigurnosnih događanja, jedna od tema koju smo također imali na Predsjedništvu – mislim da su zabrinjavajući, ali da ih treba staviti u kontekst i aktuelnog vremena u našem okruženju, pa ako hoćete i šire, ali jednako tako i vremena izbora, jer su već danas počele različite predizborne aktivnosti. Vidite, svaki dan neko prelazi iz jedne stranke u drugu, čak i nosioci ključnih funkcija, a onda to nosi sa sobom različite poruke. Ono što nije dobro – imali smo incident u Širokom Brijegu, što se vezuje za navijačke grupe. Ono što se desilo u Mostaru, opet se veže za navijačke grupe. Imali ste upad u jednu prodavnicu u Mostaru sa vatrenim oružjem, imali ste događaj u Stocu, opet povezano sa navijačkim grupama – naveo je Čović.

Pozvao je nadležne institucije da nastave odlučno reagovati.

– Ono što me zabrinjava jeste da se takve stvari dešavaju, ali najvažniji odgovor na to trebaju dati institucije koje su zadužene za sigurnost svih građana. Mislim da su Ministarstvo unutrašnjih poslova, ministar i komesar policije na adekvatan način odgovorili, jer su u prethodnim događajima vrlo brzo reagovali. Problem kod navijačkih grupa je što često postoji ‘zavjet šutnje’, imaju svoj kodeks i neće govoriti o drugoj strani. Ali ako pogledamo statistiku u posljednjih godinu ili godinu i po dana, takvih incidenata ima i drugdje, ne samo kod nas. Najvažnije je da institucije rade svoj posao, da se zna ko je šta učinio i da odgovara.

Ekonomija i društveni problemi

Na kraju, Čović se osvrnuo na ekonomske teme i društvene izazove, posebno problem ovisnosti o klađenju.

– Što se tiče fiskalne problematike, stav je vrlo pozitivan za sve, samo se moramo uskladiti. Imali ste ovih dana inicijative različitih stranaka. U Predstavničkom domu bile su aktivnosti po toj temi i to smo podržali, nažalost nije došlo na dnevni red. Imate i druge aktivnosti – naši ljudi koji su danas ugroženi kroz svoju egzistenciju, govorimo o industriji u BiH, traže povećanje carina na određene proizvode. Država to mora sagledati stručno i odgovorno – istakao je Čović.

Posebno je upozorio na rastući problem ovisnosti.

– Danas je ovisnost o klađenju ili kockanju jedan od ozbiljnijih problema u našem društvu. To moramo rješavati sistemski, a ne stihijski ili kroz populizam u predizborno vrijeme. Moramo djelovati kao uređena društva. Vidjeli ste kako su vlade u regionu reagovale na krize vezane za energente – donosile su mjere za zaštitu stanovništva. Na isti način trebamo djelovati i mi. Mi smo donijeli set fiskalnih zakona na nivou Federacije BiH i to je put koji treba slijediti. To je način da se osigura stabilnost, socijalna sigurnost i normalno funkcionisanje društva – poručio je, između ostalog, Čović.